| |
|
|
KULTURA U ĆUNSKOM
Prije nego navedemo podatak vraćamo se malo u prošlost osnutka Hrvatske čitaonice u Malom Lošinju koja je djelovala u staroj Pomorskoj školi. Tada je Čitaonicu posjećivala samo lošinjska inteligencija, a ne i puk, pa se 1899.god. nastojanjima mornaričkog časnika Ivana Lovrića u istom prostoru osniva Zabavno – čitalačko društvo „Zora“, koja postaje središte donošenja svih odluka važnih za nacionalni i kulturni napredak. Osobitu važnu ulogu u tim zbivanjima imao je prof.Ambroz Haračić- meteorolog,prirodoslovac,botaničar koji je svojim angažmanom donio otoku Lošinju status klimatskog liječilišta. Potporu za otvaranje hrvatskih čitaonica stiže iz Crkvenih vlasti, od đakovačkog biskupa Josipa Juraja Strossmayera sa 100 forinti. Ubrzo se i po otoku Lošinju osnivaju Pučke knjižnice,a za prvo njezino otvaranje osobito je zaslužan učitelj Josip Kraljić.I danas u mjestu Ćunski postoji ogranak Gradske knjižnice i Čitaonice sa vrijednom građom, a djeluje u prizemlju Mjesnog odbora. Dok je na katu sala za okupljanja mještana za razne zbivanja i povodom pučke fešte zaštitinika sela Sv.Nikole.
POVIJESNI PRIKAZ MJESTA ĆUNSKOG
Istočno od mjesta Ćunski uzdiže se brdo čunjasta oblika visine 144 m. Naziva se brdo Sv. Nikole. Na tom području pronađeni su ostaci gradine od 106 m sa debelim suhozidom od 1,50 pa do 3 m, ali prekinuto u više mjesta. Prenošenje materijala zbog gromača, novih ograda, nije u potpunosti promijenilo izgled već je dalo još jači karakter građenja pa se može vidijeti iz povijesnih slika da su brda oko Ćunskog bila veoma izgrađena sa zidinama tzv. Gromačama. Gromačom ili suhozidom obilježavale su se parcele u kojima su obitavali pastirski stanovi. Mještani Ćunskog onda i sada bavili su se ovčarstvom i maslinarstvom pa su tako lakše upravljali sa svojim zemljištem.
Sjeverno od Ćunskog na lijevoj strani od ceste, koja vodi prema Nerezinama i dalje prema Osorskoj transverzali, ističe se brdo Polanža. Vrh od 214 m sa prekrasnim vidikovcem ističe se preko cijelog kraja. Jednim pogledom promatrač može uživati u pogledu nad cjelokupnim Lošinjskim kanalom, južnim djelom Cresa,a u lijepa vremena vidi se i otok Pag. Na tom području ustanovljeni su ostaci gradina velikih dimenzija iz brončanog doba, u isprekidanim dijelovima od 6m -13 m, debljine od 3m-4,70 m. Premda se na ovom objektu i na drugima prebacivala građa, ipak utvrđena je na sjevernoj strani još jedna u dužini od 23,50 m. Moglo bi se još točnije odrediti kontura tlocrta, ali zbog nepristupačnosti bujne vegetacije, onemogućen je pristup i stvaranje prolaza.
|
|
